sipitaedje : Diferince etur modêyes

Èn årtike di Wiccionaire.
Contenu supprimé Contenu ajouté
imported>Move page script
m Motî:sipitaedje displaecî viè sipitaedje
m Motî:(no) -> no
Roye 1: Roye 1:
<FONT COLOR="#ff0000"><B>sipitaedje</B></FONT> u
<FONT COLOR="#ff0000"><B>sipitaedje</B></FONT> u
<FONT COLOR="#ff0000"><B>espitaedje</B></FONT> /
<FONT COLOR="#ff0000"><B>espitaedje</B></FONT> /
<FONT COLOR="#ff0000"><B>spitaedje</B></FONT> [o.n.] no d' fijhaedje et no di çou k' est fwait (accion eyet si adierça) pol viebe "[[Motî:spiter|spiter]]". <I>I gn a rén d' pus målåjhey a raveur ki li spitaedje di tårmak.</I> rl a: [[Motî:adagnaedje|adagnaedje]], [[Motî:anichtaedje|anichtaedje]]. <span lang=fr>F. éclaboussement, jaillissement, éclaboussure, arrosage, aspersion, souillure, salissure, salissement.</span>
<FONT COLOR="#ff0000"><B>spitaedje</B></FONT> [o.n.] no d' fijhaedje et no di çou k' est fwait (accion eyet si adierça) pol viebe "[[spiter]]". <I>I gn a rén d' pus målåjhey a raveur ki li spitaedje di tårmak.</I> rl a: [[adagnaedje]], [[anichtaedje]]. <span lang=fr>F. éclaboussement, jaillissement, éclaboussure, arrosage, aspersion, souillure, salissure, salissement.</span>


Disfondowes: <span lang=wa-feller>s(i)pitadje, s(i)pitèdje, s(u)pitèdje, s(u)pitadje, (è)spitâdje, (i)spitâdje</span>.
Disfondowes: <span lang=wa-feller>s(i)pitadje, s(i)pitèdje, s(u)pitèdje, s(u)pitadje, (è)spitâdje, (i)spitâdje</span>.
Roye 24: Roye 24:
| <FONT COLOR="#ff0000"><B>sipitåde</B></FONT> u
| <FONT COLOR="#ff0000"><B>sipitåde</B></FONT> u
<FONT COLOR="#ff0000"><B>espitåde</B></FONT> /
<FONT COLOR="#ff0000"><B>espitåde</B></FONT> /
<FONT COLOR="#ff0000"><B>spitåde</B></FONT> [f.n.] gros spitaedje. rl a: [[Motî:sipite|sipite]], [[Motî:sipiteure|sipiteure]]. <span lang=fr>F. éclaboussure.</span>
<FONT COLOR="#ff0000"><B>spitåde</B></FONT> [f.n.] gros spitaedje. rl a: [[sipite]], [[sipiteure]]. <span lang=fr>F. éclaboussure.</span>


Disfondowes: <span lang=wa-feller>s(i)pitâde, <FONT COLOR="#800080">s(i)pitaude</FONT>, <FONT COLOR="#800080">(è)spitaude</FONT></span>.
Disfondowes: <span lang=wa-feller>s(i)pitâde, <FONT COLOR="#800080">s(i)pitaude</FONT>, <FONT COLOR="#800080">(è)spitaude</FONT></span>.
Roye 40: Roye 40:
| <FONT COLOR="#ff0000"><B>sipiton</B></FONT> u
| <FONT COLOR="#ff0000"><B>sipiton</B></FONT> u
<FONT COLOR="#ff0000"><B>espiton</B></FONT> /
<FONT COLOR="#ff0000"><B>espiton</B></FONT> /
<FONT COLOR="#ff0000"><B>spiton</B></FONT> [o.n.] [[Motî:sipite|sipite]] di feu. <I>Les spitons moussént foû pal tchiminêye</I> (Goffinet, ramexhné pa J. Haust). rl a: [[Motî:sipitron|sipitron]], [[Motî:blawete|blawete]]. <span lang=fr>F. étincelle.</span>
<FONT COLOR="#ff0000"><B>spiton</B></FONT> [o.n.] [[sipite]] di feu. <I>Les spitons moussént foû pal tchiminêye</I> (Goffinet, ramexhné pa J. Haust). rl a: [[sipitron]], [[blawete]]. <span lang=fr>F. étincelle.</span>


Disfondowes: <span lang=wa-feller>s(u)piton, s(u)pitan, s(i)piton, (è)spiton</span>.
Disfondowes: <span lang=wa-feller>s(u)piton, s(u)pitan, s(i)piton, (è)spiton</span>.

Modêye do 9 fevrî 2016 à 23:50

sipitaedje u espitaedje / spitaedje [o.n.] no d' fijhaedje et no di çou k' est fwait (accion eyet si adierça) pol viebe "spiter". I gn a rén d' pus målåjhey a raveur ki li spitaedje di tårmak. rl a: adagnaedje, anichtaedje. F. éclaboussement, jaillissement, éclaboussure, arrosage, aspersion, souillure, salissure, salissement.

Disfondowes: s(i)pitadje, s(i)pitèdje, s(u)pitèdje, s(u)pitadje, (è)spitâdje, (i)spitâdje.

| sipita u espita / spita [o.n.]

1. sipite di feu.

2. sipite d' aiwe, u d' èn ôte likide.

Disfondowes: s(i)pita, (è)spita. Coinrece Payis d' Djivet.

| sipitåd u espitåd / spitåd [o.n.] (mot d' ovrî d' foidje) sipite di fonte ki boût.

Disfondowes: s(i)pitârd, s(i)pitaud, (è)spitaud.

| sipitåde u espitåde / spitåde [f.n.] gros spitaedje. rl a: sipite, sipiteure. F. éclaboussure.

Disfondowes: s(i)pitâde, s(i)pitaude, (è)spitaude.

| sipitêye u espitêye / spitêye [f.n.]

1. walêye. F. averse, giboulée.

2. sipitaedje d' aiwe. Li plouve chlône, come ene sipitêye di l' asperdjesse d' on curé ki s' åreut yeu lvé do schlindje pî et ki canréve ses parotchins a rdaye (L. Mahin). F. aspersion.

Disfondowes: s(u)pitéye, s(u)pitêye, s(i)pitêye, (è)spitêye.

| sipiton u espiton / spiton [o.n.] sipite di feu. Les spitons moussént foû pal tchiminêye (Goffinet, ramexhné pa J. Haust). rl a: sipitron, blawete. F. étincelle.

Disfondowes: s(u)piton, s(u)pitan, s(i)piton, (è)spiton. Coinrece Payis do Tchestea.

| sipiteu u espiteu / spiteu [o.f.n.] li ci (cene) k' è spite èn ôte avou del mannete aiwe. Louke, la li ptit spiteu d' l' enawaire; dji lyi alans dner ene frotêye.