Aller au contenu

politike

Èn årtike di Wiccionaire.

Etimolodjeye

[candjî]

Calcaedje do francès « politique », bodje « politicus », bodje vî grek « πολῑτικός » (politikos), fwait di « πολίτης » («citweyin») avou l’ cawete « -ικός » po fé les addjectifs ; dås citweyins.

Prononçaedje

[candjî]

Sustantif

[candjî]
singulî pluriyal
politike politikes

politike femrin

  1. todi singulî årt di saveur miner ene veye, on payis.
    • Et dji vs dirè, sins fé nou pleu,
      Ki dji n' mi mele nén d' politike,
      Paski dji so ptit magneu ! Jean Bury, Joyeux rèspleus (1899), "Ji sos trop p'tit magneu" (fråze rifondowe).
    • C’ e-st al samwinne li prumî d’ may, les omes ont l’ tiesse estchåfêye avou l’ politike et Diu sait çou k’ i s’ pôreut passer. Louis Lagauche, Les bwèh'lîs, 1948, p.2 (fråze rifondowe).
    • Nos n’ avans cåzé ki des politikîs et di leus berdelaedjes, et fini pa decider ki, come zels, nos n’ compurdans rén al politike. José Schoovaerts.
    • T’ åreus dvou fé del politike. Paul-Henri Thomsin, ratourtnant Tchantchès, c'èst po rîre, 2023, p.21 (fråze rifondowe).
  2. muzeures k’ on prind po manaedjî ene veye, on payis.
    • Il ont des novelès politikes po les abagants.
    • Ciete, a m’ shonnance, li pus bele politike,
      C’ est do tchanter po rovyî les tracas ! Louis Lagauche, Tchansons tchusèyes, (1908-1912), «Rin n’èst mèyeû !» p.56 (fråze rifondowe).
  3. politikî.
    • Èt lès rûjes qu'èlle aveut yeû avou on politique pace qui s' dossier n'avanceut nin rade assez? Chantal Denis, Quî ç' qu'a touwé J.F.K.?.

Ratourneures

[candjî]
  1. djåzer politike : djåzer del politike.
    • Dji n' a pus d' keure do djåzer politike ;
      C' e-st on suddjet divnou trop-z anoyeus ; Henri Forir, Blouwett lîgeoiss, On pansiona, 1843, p.24 (fråze rifondowe).

Parintaedje

[candjî]

Ortografeyes

[candjî]
Après 1900, foû rfondou (Feller, Feller ricandjî, nén Feller) :
Li mot n’ est nén dins : E177 (mins on trouve « politikreie »), E178

Ratournaedjes

[candjî]
årt di saveur miner ene veye, on payis

Addjectif

[candjî]
singulî pluriyal
omrin politike politikes
femrin padrî politike politikes
femrin padvant politike politikès

politike; (come addjectif djondrece, metou padvant u padrî l’ no)

  1. Pårticipe erirece, eployî come addjectif omrin, do viebe : k' a-st a vey avou l' politike.
    • Si 1830 est po nosse payis li signå di noste emancipåcion politike, pout on dire ki cisse date la, est po nos letes, li signå d’ on novea côp d’ aiye. Joseph Mignolet, Li walon å payîs di Lîdje, (1938), p.39 (fråze rifondowe).

Ratournaedjes

[candjî]
politike


Waitîz eto

[candjî]

Lijhoz l’ årtike politike so Wikipedia